Biologija

KOPNENA FAUNA

Na otočju je registrirana 141 vrsta kralješnjaka, od čega njih 71 ugrožena na nacionalnoj, te 37 vrsta ugroženih na europskoj razini. Lastovsko otočje važno je odmorište mnogim pticama selicama, uz to i gnjezdilište rijetke gregule, velikog zovoja i globalno ugroženog sredozemnog galeba.

Uz uobičajenu otočnu faunu najvažnije je naglasiti da na otoku nema zmija otrovnica. Lastovsko otočje je stanište stenoendemičnih svojti gušterica - jadranske gušterice, te lastovske gušterice. Na liticama Struge (Velike stijene) gnijezdi i rijedak eleonorin sokol, dok u špiljama obitavaju i šišmiši.

KOPNENA FLORA

Izobilje sunčeva svijetla i noćne vlage na posebitom su i dubokom lastovskom tlu omogućili prosperitet čak 703 zabilježene biljne vrste (15 ih je endemičnih, 53 ugrožene).

Lastovo je pored Mljeta najšumovitiji hrvatski otok. Prekriven je pretežno makijom – najljepše drvo je planika (Arbutus unedo), no značajni pokrov također je i crnika (Quercus ilex) uz koju se ističu i šume alepskog bora. Također ispod šumskog pokrova nađu se i gljive. Lastovske kuće rese mediteranske biljke: bajam, limun, naranča, palma, rogač.

Osim gromotulje kao botaničke zanimljivosti i rijetkosti, ističe se osobita rijetkost hrvatske flore, trava trsovez (Ampelodesmos mauretanica) koja se može naći samo na Lastovu. Ovo podneblje također pogoduje i rastu ljekovitog bilja poput kadulje, mente, stolisnika, ružmarina, lavande, komorača, te kamilice.

Od uzgojenih biljaka prevladavaju vinova loza, te maslina.