More
MORSKA FAUNA
Pronađeno je 330 vrsta beskralješnjaka, od kojih je 20 na popisu ugroženih vrsta.
Zahvaljujući obilju zooplanktona, podmorje Parka izuzetno je bogato koraljima, spužvama, te plaštenjacima. Velika atrakcija je endemični kameni ili hvarski koralj (Madracis pharensis), crveni koralj (Corallium rubrum), te razgranata gorgonija (Gerardia savaglia).
U zoni oscilacije plime i oseke žive razni morski puževi (nanari), te priljepci (lupari). Prate ih morski ježevi, te hobotnice i sipe.
Zaštitni znak hridasta dna lastovskog akvatorija kolonije su brkatog jastoga, hlapovi, kuke (sovice) i rakovice, te rijetki puževi tritonova truba, prugasta mitra i puž bačvaš. Područje je također izuzetno bogato plavom ribom, dok su među pridnenim vrstama najzastupljenije škarpine, kirnje, zubaci i kantari. Takođjer nađu se tu i tune, gofovi, te sabljani.
U otvorenim vodama ovog područja često se mogu vidjeti nekoliko vrsta dupina - kratkokljuni obični dupin (Delphinus delphis), dobri dupin (Tursiops truncatus) i glavati dupin (Grampus griseus), te kornjače - glavata želva (Caretta caretta) i zelena želva (Chelonia mydas).
Na osamljenim hridima špilje Medjedine nekoć je obitavala i sredozemna medvjedica (Monachus monachus), no poneki susreti otočana s bivšom stanarkom gaje nadu u njezin povratak.
MORSKA FLORA
Krunski dragulji Lastovskog otočja skriveni su u njegovom podmorju, staništu 248 vrsta morske flore. Kamenito dno obilno je pokriveno fotofilnim algama, dok plićake prekrivaju zajednice morske cvjetnice (Posidonia oceanica), biljke s popisa teško ugroženih i strogo zaštićenih vrsta.
Skrivena luka iznimno je rijetko stanište zelene alge Caulerpa prolifera jedine autohtone kaulerpe u Jadranu.
Pronađeno je 330 vrsta beskralješnjaka, od kojih je 20 na popisu ugroženih vrsta.
Zahvaljujući obilju zooplanktona, podmorje Parka izuzetno je bogato koraljima, spužvama, te plaštenjacima. Velika atrakcija je endemični kameni ili hvarski koralj (Madracis pharensis), crveni koralj (Corallium rubrum), te razgranata gorgonija (Gerardia savaglia).
U zoni oscilacije plime i oseke žive razni morski puževi (nanari), te priljepci (lupari). Prate ih morski ježevi, te hobotnice i sipe.
Zaštitni znak hridasta dna lastovskog akvatorija kolonije su brkatog jastoga, hlapovi, kuke (sovice) i rakovice, te rijetki puževi tritonova truba, prugasta mitra i puž bačvaš. Područje je također izuzetno bogato plavom ribom, dok su među pridnenim vrstama najzastupljenije škarpine, kirnje, zubaci i kantari. Takođjer nađu se tu i tune, gofovi, te sabljani.
U otvorenim vodama ovog područja često se mogu vidjeti nekoliko vrsta dupina - kratkokljuni obični dupin (Delphinus delphis), dobri dupin (Tursiops truncatus) i glavati dupin (Grampus griseus), te kornjače - glavata želva (Caretta caretta) i zelena želva (Chelonia mydas).
Na osamljenim hridima špilje Medjedine nekoć je obitavala i sredozemna medvjedica (Monachus monachus), no poneki susreti otočana s bivšom stanarkom gaje nadu u njezin povratak.
MORSKA FLORA
Krunski dragulji Lastovskog otočja skriveni su u njegovom podmorju, staništu 248 vrsta morske flore. Kamenito dno obilno je pokriveno fotofilnim algama, dok plićake prekrivaju zajednice morske cvjetnice (Posidonia oceanica), biljke s popisa teško ugroženih i strogo zaštićenih vrsta.
Skrivena luka iznimno je rijetko stanište zelene alge Caulerpa prolifera jedine autohtone kaulerpe u Jadranu.