Vidikovci
Vidikovac Hum
Vidikovac s kojeg se pruža pogled na sjeveni dio otoka i mjesto Lastovo nalazi se na 417 metara nadmorske visine i time je najviši vidikovac na otoku. U blizini se nalazi i kapela Sv. Jurja iz 15. st. te napuštena vojarna jer je nekada na tom području bila vojska.
Vidikovac Sozanj
Uređeni vidikovac Sozanj nalazi se na cesti između mjesta Ubli i Lastovo, a s njega puca najljepši pogled na mjesto Zaklopaticu te udaljeno otočje Lastovnjaci. Popnete li se šumskim putem od vidikovca do vrha brda Sozanj udaljenog 300 m, otvara se široki pogled od zapadnog otočja Parka, preko Visa, Korčule do Mljeta.
Vidikovac Galičine
Vidikovac na južnoj strani otoka Lastova s kojeg se pruža pogled na istočno i zapadno otočje Parka, te se vide otoci Mljet, Korčula te poluotok Pelješac. Za lijepog vremena vidi se i Mala i Velika Palgruža, te obala Italije. Vidikovac je također idealna pozicija za promatranje noćnog neba Lastova, drugog natamijeg u Europi, s najmanjim svjetlosnim onečišćenjem. Jedan od najčešće slikavanih pogleda na uvalu Skrivena luka upravo je onaj s vidikovca Galičine.
Vidikovac Pokladareva Grža
S vidikovca se pruža pogled na cijelo mjesto Lastovo pri čemu posebno dolazi do izražaja amfiteatralni oblik mjesta. Do vidikovca se dolazi stazom koja kreće iz mjesta Lastova. Dio je najvažnijeg događaja godine na otoku – Lastovski Poklad, jer se upravo s Pokladareve grže „culja“ Poklad.
Vidikovac kod crkve Sv. Ciprijana
Crkvica se nalazi poviše uvale Skrivena Luka na istočnoj strani. Odatle puca pogled na cijelu uvalu te svjetionik Strugu. Od 46 crkvica njih 21 registrirana je kao zaštićeno kulturno dobro. Uz neke od njih vezane su i legende kao što je to uz ovu malu i rustikalnu crkvicu na vrhu brijega iznad Skrivene luke. Legenda kaže da su stranci otkopali i odnijeli blago koje je nekoć bilo pokopano pod crkvenim oltarom crkvice Sv. Ciprijana.
Vidikovac Kašćel
Na Glavici iznad mjesta Lastovo gdje je stajala prethistorijska gradina, dubrovačka je vlast podigla kašćel koji je više puta bio popravljan. U njemu su se nalazile nastambe, bunar, pa i mala kapelica posvećena sv. Ivanu. Na mjestu tog dubrovačkog kašćela koji je srušen za vrijeme Lastovske bune, podignut je novi 1808. godine kada su Francuzi okupirali otok.
Njihova se tvrđava nakon preinaka danas koristi kao meteorološka postaja. Do kašćela se dolazi 10-minutnom šetnjom uređenom stazom iz središta mjesta Lastova. Pogled se pruža na uvale Lučica i Mihajla, Lastovski kanal te Korčulu.
Svjetionici
Svjetionik Sušac
Na najzapadnijem otoku lastovskog arhipelaga, otoku Sušcu udaljenom 13 nautičkih milja, nalazi se svjetionik. Svjetionik Sušac izgrađen je 1878. godine na najvišem vrhu južnog dijela otoka. S južne strane izuzetno je strm, a litice se obrušavaju u duboko i bistro more koje nakon bure ima prozirnost i do tridesetak metara u dubinu. Jugoistočna strana otoka blago se spušta prema moru te obiluje lijepim uvalama i stazama za šetnju. Zgrada sjetionika je kamena jednokatnica sa kulom nad sredinom objekta na nadmorskoj visini od 80 metara. U prizemlju su stanovi svjetioničara, a na katu su dva potpuno opremljena četverokrevetna apartmana s prekrasnim pogledima. Svjetionik posjeduje vlastitu cisternu, a električnu energiju osiguravaju sunčani kolektori s akumulatorskim baterijama. Na Sušcu postoje dvije crkve, Sv. Nikola iz 12. st., iznad Portića i crkva Sv. Marije iz 15. st. Obje su ruševne. Na sjevernom dijelu otoka su vidljivi tragovi kućica, zapušteni dolci, maslinici, nekoliko manjih polja itd. Jedini stanovnici su svjetioničari, a na drugom dijelu otoka povremeno boravi i pastir koji se bavi uzgojem ovaca.
Sušac ima još jednu specifičnost u klisurama sjeverne obale. Tamo je priroda formirala dva morska jezerca, a u jedno se može doći i morskim putem ronjenjem kroz špilju na petnaestak metara dubine.
Svjetionik Struga
Nalazi se u Skrivenoj Luci udaljenoj 7 km od mjesta Lastova i 17 km od trajektne luke u Ublima. Svjetionik je izgrađen 1839.g. na istoimenom rtu, te je jedan od najstarijih na Jadranu. Svjetionik Struga ima 20 metara visoku valjkastu kulu koja se nalazi na nadmorskoj visini od 104 metra. U zgradi su uređena četiri turistička apartmana, dva dvosobna i dva jednosobna, svaki s velikom kuhinjom s blagovaonicom i sanitarnim čvorom. Svjetionik ima grijanje te je najam moguć i van sezone. Zbog svoje udaljenosti od obale djeluje usamljeno, pa se čini kao da uranja u plavetnilo neba i pučine. Smješten je na samom rubu strme litice s koje se pruža izniman pogled na otvoreno more, dok se svjetlo sa Struge vidi na 20 milja i upozorava brodove da su nadomak Lastovu. Zapanjujuća litica u svojim dubinama otkriva i kolonije koralja i gorgonija. Prekrasni vidikovci i jednostavan pristup moru kroz borovu šumu sa sjeverne strane svjetionika čine ovo turističko odredište vrlo atraktivnim.
Svjetionik Glavat
Na najistočnijem otoku lastovskog arhipelaga također se nalazi svjetionik. Udaljen je od Lastova 9 nautičkih milja u smjeru istoka, a od Korčule 12 nautičkih milja južno. Svjetionik na Glavatu počeo je s radom 1884.g. Pomorski svjetionik Glavat spada među najveće objekte ove vrste na istočnom dijelu Jadrana. Svjetionik posjeduje vlastitu cisternu, a svjetlosni signalni uređaj napaja se iz akumulatora koji energiju dobivaju putem pretvarača i solarnih panela. Svjetlo je na nadmorskoj visini od 45 metara i noću dominira čitavim arhipelagom. Podmorje sa mnoštvom špilja i kamenih gromada vrlo je atraktivno za ronilački turizam. Glavat je karakterističan po nešto većim padalinama u usporedbi s ostalim pučinskim otocima ovog dijela Jadrana. Zahvaljujući tome na otoku uspijeva škrta grmolika vegetacija, u blizini koje se gnijezde kolonije galebova i ronaca. Glavat krase mnoge legende, a najpoznatija je ona vezana za nastanak otoka. Prema toj legendi Glavat je nastao zahvaljujući prepirci bogova sa Olimpa. Naime bogovi su raspravljali koji je otok najljepši, Lastovo, Mljet ili Korčula. Konačno Posejdon odluči poslati svog pobočnika da isto ocijeni na licu mjesta. Izronivši na mjesto gdje se danas nalazi Glavat danima je neodlučno promatrao sva tri preljepa otoka, nemogavši odlučiti se koji je najljepši. Za kaznu ga bogovi pretvore u kamen, tj. mali otočić Glavat.
Znamenitosti i zanimljivosti
Starokršćanska bazilika
Bazilika duga 17 m, a široka 6,75 m orijentirana je u smjeru istok-zapad. Zidana je u neobrađenom kamenu sa žbukom. Imala je polukružnu apsidu izvana učvršćenu kontraforima. Iznutra je, uza zid, imala oslikanu kamenu klupu. Svetište je bilo ograđeno tankim mramornim pločama, udjenutim u utore vitkih kamenih stupića, sačuvanih samo u ulomcima. Između kamenih ostataka ulaznih vrata pronađen je plitki reljef s trokutastim završetkom, koji se čuva u Arheološkom muzeju u Zadru. Nađeni su i ulomci prozora – mramorne rešetke prošupljene na šahovnicu. Ovakav tip gradnje ukazuje na to da ova bazilika potječe iz 6 st. Zanimljivo je da joj je ulaz postavljen bočno i da mu se prolazilo iz narteksa – predvorja s trijemom na šest stubova, a u čijem je zapadnom uglu bio zidani grob. S južne je strane bazilika imala četiri prostorije od kojih su središnje bile u izravnoj obrednoj funkciji, a u bočnima su nađeni sarkofazi i grobovi usječeni u stijenu. Ostaci bazilike su konzervirani od 1978. do 1981. godine.
Crkvica Sv. Luke
Sv. Luka najstarija je crkvica na otoku Lastovu i jedna je od 46 kamenih koje se nalaze po cijelom otoku Lastovu, od naselja i prilaza do polja, preko uvala i škojića uz koje se ribarilo.
Crkvica je sagrađena u 11. stoljeću uz stari put koji povezuje dva najveća naseljena mjesta otoka Lastova, mjesto Lastovo i Ubli. Obnovljena je i uređena 1954. godine, te je ujedno i najstarija crkvica na otoku u kojoj se još vrše crkveni obredi.
Crkvica ima sve karakteristike predromaničkih sakralnih objekata i kao takva predstavlja značajni spomenik kulturne baštine. Blagdan se slavi 18. listopada kada se održava i misa. Laganom šetnjom starim putovima, sada ponovo oživljenima možete obići sve stare crkvice lastovskih polja i naselja. Na tom putu možete susresti neke od najljepših biljnih vrsta Lastova, biljke iz porodice kaćuna i ljiljana. Čak 23 vrste orhideja zabilježene su na razmjerno maloj površini otoka Lastova i Prežbe.
Lastovski fumari
Fumar, tj. dimnjak specifično je obilježje lastovske kuće, a njihova gradnja daje naslutiti kako su građeni s ciljem pokazivanja imućnosti kućevlasnika. Pri gradnji je bila važna i njihova funkcionalnost te je u njihovoj izvedbi sadržano svo mjesno znanje o smjerovima vjetra i zaštiti od vraćanja dima i eventualnih požara. Na otoku, pogotovo među starijim kućama, rijetko gdje se mogu vidjeti dva slična dimnjaka, svaki je drukčiji.
Knežev dvor
Knežev dvor (Palac) izgrađen je na istaknutom mjestu, iznad mjesta Lastova te je služio kao rezidencija dubrovačkog namjesnika kneza. Prvi se put spominje u dubrovačkim dokumentima iz 14. stoljeća, a srušen je u 19. stoljeću u svrhu gradnje neorenesansne rezidencije obitelji Grbin. Pravokutna dvokatnica s dvostrešnim krovom okružena je stepenastim terasama i vrtovima, a čitav kompleks ograđen je kamenim zidom. Unutrašnjost karakterizira razvedeni tlocrt sa sustavom hodnika. Sačuvani inventar je veoma bogat s vrijednim primjercima namještaja te originalnim zidnim i stropnim freskama. Nedaleko od Kneževog dvora nalazi se i crkvica Sv. Ivana Krstitelja u kojoj su sačuvani stari predmeti iz lastovske povijesti.
Rača špilja
Rača špilja zaštićeni je geomorfološki spomenik prirode. Smještena je u brdu Rača glava, duga je 70-tak metara te sadrži više dvorana i prolaza sa zadivljujućim oblicima stalaktita i stalagmita. U njoj su nađeni najstariji dokazi čovjekova bivanja na otoku, od mlađeg kamenog doba, preko brončanog doba do helenističkog naseljavanja naših otoka. Danas je ona nastanjena kolonijama i pojedinačnim primjercima šišmiša kojih na Lastovu ima čak 16 vrsta.
Klačine
Klačine se mogu naći na nekoliko mjesta na otoku Lastovu, međutim najatraktivnije su dvije na starom šumskom putu do mjesta Zaklopatica. Stari Lastovci gradili su klačine koje su služile za proizvodnju vapna. Klačina se gradila u blizini naselja ili građevine za koju je namijenjena. S vanjske i unutarnje strane bila je obložena kamenom na način da je pola građevine u zemlji, a ostala polovica u obliku kupole iznad zemlje. S prednje strane nalazila su se vrata kroz koja se ložila vatra. Djelovanjem visoke temperature kamen s kupole bi se rastopio i kupola bi se urušila. Postupkom miješanja s vodom dobilo bi se gašeno vapno, koje se koristilo za gradnju kuća, zidova i ostalog. Kamen, pijesak i klak bili su jedini građevni materijali dostupni za gradnju.
Lučica
Lučica je posljednji sačuvani primjer baroknog ribarskog naselja na ovom području Dalmacije, a ribarstvo je oduvijek bio važan izvor hrane i prihoda za lokalno stanovništvo. U toj uskoj uvali Lastovci su od početka 17. st. gradili kamene ribarske kuće koje su im služile za sklanjanje od oluje, spremanje ribarskog alata, soljenje ribe i istezanje čamaca. Lučica je važna kulturno-povijesna cjelina iz razdoblja srednjeg vijeka, do nje se dolazi laganom šetnjom iz mjesta Lastova u trajanju od 10 tak minuta kroz jedan od rijetkih primjera čiste zimzelene šume i makije crnike s mirtom.
Privatna kolekcija starih fotografija i predmeta „Stranj“
U samome mjestu Lastovu, 50 m nakon župne crkve nalazi se galerija “Stranj”. U podrumu kuće Frlan-Liž uređena je mala galerija sa kolekcijom uporabnih predmeta iz bogate lastovske prošlosti. Uređena sa mnogo ljubavi prema rodnom otoku vratit će vas u dašak prošlosti.
