U razdoblju od 26. lipnja do 9. srpnja 2022. godine nastavljena su arheološka istraživanja u špilji Rači, smještenoj iznad Radaž dola u brdu Rača glava, istočno od zaljeva Skrivena luka. Gotovo sedamdeset godina od posljednjih iskopavanja na nalazištu, koje je proveo akademik Grga Novak, Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Odjelom za antropologiju i arheologiju Sveučilišta u Bristolu i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Puli pokrenuo je nova istraživanja u špilji Rači u okviru Erasmus+ projekta Finds Stories: Addressing Mobility through Object and People Biographies. Sve istraživačke aktivnosti odvijaju se u koordinaciji s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku (Ministarstvo kulture i medija) i Parkom prirode Lastovsko otočje.
U prošlogodišnjem istraživanju u sondi 1, smještenoj u prvoj špiljskoj dvorani, istraženi su slojevi koje arheološka građa, primarno ulomci keramičkih posuda, datira u razdoblje kasnog brončanog/starijeg željeznog doba te mlađeg željeznog doba i helenizma, zaključno s ranorimskim razdobljem. Ovogodišnja istraživanja iznjedrila su starije slojeve iz kasnog, srednjeg i ranog brončanog doba koje na prostoru srednje i južne Dalmacije tijekom 3. tisućljeća pr. Kr. karakterizira tzv. cetinska kultura. Ovogodišnja istraživanja zaključena su u debelom sloju s velikom količinom pokretne građe (ulomci keramičkih posuda, životinjske kosti, školjke, puževi, kameno oruđe i dr.) koji potvrđuje intenzivnu naseobinsku aktivnost u razdoblju bakrenog doba koje je na prostoru istočne jadranske obale tijekom 4. tisućljeća pr. Kr. obilježila nakovanska kultura. Među pronađenim predmetima iz ovog razdoblja ističu se nalazi dvaju bifacijalno obrađenih vrhova strelica, izrađenih od kamena rožnjaka.
Prikupljeni nalazi, kao i primarna analiza strukture istraženih slojeva ukazuju da je špilja primarno bila korištena kao sklonište lokalnim zajednicama te kao tor za stoku tijekom nekoliko tisuća godina, uključujući i novovjekovno doba – o čemu svjedoči masivni suhozid u prvoj špiljskoj dvorani. Pojedini nalazi dislociranih ljudskih kostiju ostavljaju mogućnost i ritualne namjene objekta u određenim razdobljima.
Osim iskopavanja, u špilji Rači provedeno je 3D skeniranje čime je izrađen cjeloviti model ovog speleološkog objekta koji će uvelike pomoći u interpretaciji višetisućljetne ljudske aktivnosti koja se odvijala unutar špilje, a osim u znanstvene svrhe, bit će korišten i za potrebe prezentacije ovog iznimno važnog lastovskog arheološkog nalazišta. Istraživanja se nastavljaju sljedeće godine.
Ivan Drnić
Arheološki muzej u Zagrebu