Svjetionik Sušac

Na najzapadnijem otoku lastovskog arhipelaga, otoku Sušcu udaljenom 13 nautičkih milja, nalazi se svjetionik. Svjetionik Sušac izgrađen je 1878. godine na najvišem vrhu južnog dijela otoka. S južne strane izuzetno je strm, a litice se obrušavaju u duboko i bistro more koje nakon bure ima prozirnost i do tridesetak metara u dubinu. Jugoistočna strana otoka blago se spušta prema moru te obiluje lijepim uvalama i stazama za šetnju. Zgrada sjetionika je kamena jednokatnica sa kulom nad sredinom objekta na nadmorskoj visini od 80 metara. U prizemlju su stanovi svjetioničara, a na katu su dva potpuno opremljena četverokrevetna apartmana s prekrasnim pogledima. Svjetionik posjeduje vlastitu cisternu, a električnu energiju osiguravaju sunčani kolektori s akumulatorskim baterijama. Na Sušcu postoje dvije crkve, Sv. Nikola iz 12. st., iznad Portića i crkva Sv. Marije iz 15. st. Obje su ruševne. Na sjevernom dijelu otoka su vidljivi tragovi kućica, zapušteni dolci, maslinici, nekoliko manjih polja itd. Jedini stanovnici su svjetioničari, a na drugom dijelu otoka povremeno boravi i pastir koji se bavi uzgojem ovaca.

Sušac ima još jednu specifičnost u klisurama sjeverne obale. Tamo je priroda formirala dva morska jezerca, a u jedno se može doći i morskim putem ronjenjem kroz špilju na petnaestak metara dubine.

Svjetionik Struga

Nalazi se u Skrivenoj Luci udaljenoj 7 km od mjesta Lastova i 17 km od trajektne luke u Ublima. Svjetionik je izgrađen 1839.g. na istoimenom rtu, te je jedan od najstarijih na Jadranu. Svjetionik Struga ima 20 metara visoku valjkastu kulu koja se nalazi na nadmorskoj visini od 104 metra. U zgradi su uređena četiri turistička apartmana, dva dvosobna i dva jednosobna, svaki s velikom kuhinjom s blagovaonicom i sanitarnim čvorom. Svjetionik ima grijanje te je najam moguć i van sezone. Zbog svoje udaljenosti od obale djeluje usamljeno, pa se čini kao da uranja u plavetnilo neba i pučine. Smješten je na samom rubu strme litice s koje se pruža izniman pogled na otvoreno more, dok se svjetlo sa Struge vidi na 20 milja i upozorava brodove da su nadomak Lastovu. Zapanjujuća litica u svojim dubinama otkriva i kolonije koralja i gorgonija. Prekrasni vidikovci i jednostavan pristup moru kroz borovu šumu sa sjeverne strane svjetionika čine ovo turističko odredište vrlo atraktivnim.

Svjetionik Glavat

Na najistočnijem otoku lastovskog arhipelaga također se nalazi svjetionik. Udaljen je od Lastova 9 nautičkih milja u smjeru istoka, a od Korčule 12 nautičkih milja južno. Svjetionik na Glavatu počeo je s radom 1884.g. Pomorski svjetionik Glavat spada među najveće objekte ove vrste na istočnom dijelu Jadrana. Svjetionik posjeduje vlastitu cisternu, a svjetlosni signalni uređaj napaja se iz akumulatora koji energiju dobivaju putem pretvarača i solarnih panela. Svjetlo je na nadmorskoj visini od 45 metara i noću dominira čitavim arhipelagom. Podmorje sa mnoštvom špilja i kamenih gromada vrlo je atraktivno za ronilački turizam. Glavat je karakterističan po nešto većim padalinama u usporedbi s ostalim pučinskim otocima ovog dijela Jadrana. Zahvaljujući tome na otoku uspijeva škrta grmolika vegetacija, u blizini koje se gnijezde kolonije galebova i ronaca. Glavat krase mnoge legende, a najpoznatija je ona vezana za nastanak otoka. Prema toj legendi Glavat je nastao zahvaljujući prepirci bogova sa Olimpa. Naime bogovi su raspravljali koji je otok najljepši, Lastovo, Mljet ili Korčula. Konačno Posejdon odluči poslati svog pobočnika da isto ocijeni na licu mjesta. Izronivši na mjesto gdje se danas nalazi Glavat danima je neodlučno promatrao sva tri preljepa otoka, nemogavši odlučiti se koji je najljepši. Za kaznu ga bogovi pretvore u kamen, tj. mali otočić Glavat.