Starokršćanska bazilika

Bazilika duga 17 m, a široka 6,75 m orijentirana je u smjeru istok-zapad. Zidana je u neobrađenom kamenu sa žbukom. Imala je polukružnu apsidu izvana učvršćenu kontraforima. Iznutra je, uza zid, imala oslikanu kamenu klupu. Svetište je bilo ograđeno tankim mramornim pločama, udjenutim u utore vitkih kamenih stupića, sačuvanih samo u ulomcima. Između kamenih ostataka ulaznih vrata pronađen je plitki reljef s trokutastim završetkom, koji se čuva u Arheološkom muzeju u Zadru. Nađeni su i ulomci prozora – mramorne rešetke prošupljene na šahovnicu. Ovakav tip gradnje ukazuje na to da ova bazilika potječe iz 6 st. Zanimljivo je da joj je ulaz postavljen bočno i da mu se prolazilo iz narteksa – predvorja s trijemom na šest stubova, a u čijem je zapadnom uglu bio zidani grob. S južne je strane bazilika imala četiri prostorije od kojih su središnje bile u izravnoj obrednoj funkciji, a u bočnima su nađeni sarkofazi i grobovi usječeni u stijenu. Ostaci bazilike su konzervirani od 1978. do 1981. godine.

Crkvica Sv. Luke

Sv. Luka najstarija je crkvica na otoku Lastovu i jedna je od 46 kamenih koje se nalaze po cijelom otoku Lastovu, od naselja i prilaza do polja, preko uvala i škojića uz koje se ribarilo.
Crkvica je sagrađena u 11. stoljeću uz stari put koji povezuje dva najveća naseljena mjesta otoka Lastova, mjesto Lastovo i Ubli. Obnovljena je i uređena 1954. godine, te je ujedno i najstarija crkvica na otoku u kojoj se još vrše crkveni obredi.

Crkvica ima sve karakteristike predromaničkih sakralnih objekata i kao takva predstavlja značajni spomenik kulturne baštine. Blagdan se slavi 18. listopada kada se održava i misa. Laganom šetnjom starim putovima, sada ponovo oživljenima možete obići sve stare crkvice lastovskih polja i naselja. Na tom putu možete susresti neke od najljepših biljnih vrsta Lastova, biljke iz porodice kaćuna i ljiljana. Čak 23 vrste orhideja zabilježene su na razmjerno maloj površini otoka Lastova i Prežbe.

Lastovski fumari

Fumar, tj. dimnjak specifično je obilježje lastovske kuće, a njihova gradnja daje naslutiti kako su građeni s ciljem pokazivanja imućnosti kućevlasnika. Pri gradnji je bila važna i njihova funkcionalnost te je u njihovoj izvedbi sadržano svo mjesno znanje o smjerovima vjetra i zaštiti od vraćanja dima i eventualnih požara. Na otoku, pogotovo među starijim kućama, rijetko gdje se mogu vidjeti dva slična dimnjaka, svaki je drukčiji.

Knežev dvor

Knežev dvor (Palac) izgrađen je na istaknutom mjestu, iznad mjesta Lastova te je služio kao rezidencija dubrovačkog namjesnika kneza. Prvi se put spominje u dubrovačkim dokumentima iz 14. stoljeća, a srušen je u 19. stoljeću u svrhu gradnje neorenesansne rezidencije obitelji Grbin. Pravokutna dvokatnica s dvostrešnim krovom okružena je stepenastim terasama i vrtovima, a čitav kompleks ograđen je kamenim zidom. Unutrašnjost karakterizira razvedeni tlocrt sa sustavom hodnika. Sačuvani inventar je veoma bogat s vrijednim primjercima namještaja te originalnim zidnim i stropnim freskama. Nedaleko od Kneževog dvora nalazi se i crkvica Sv. Ivana Krstitelja u kojoj su sačuvani stari predmeti iz lastovske povijesti.

Rača špilja

Rača špilja zaštićeni je geomorfološki spomenik prirode. Smještena je u brdu Rača glava, duga je 70-tak metara te sadrži više dvorana i prolaza sa zadivljujućim oblicima stalaktita i stalagmita. U njoj su nađeni najstariji dokazi čovjekova bivanja na otoku, od mlađeg kamenog doba, preko brončanog doba do helenističkog naseljavanja naših otoka. Danas je ona nastanjena kolonijama i pojedinačnim primjercima šišmiša kojih na Lastovu ima čak 16 vrsta.

Klačine

Klačine se mogu naći na nekoliko mjesta na otoku Lastovu, međutim najatraktivnije su dvije na starom šumskom putu do mjesta Zaklopatica. Stari Lastovci gradili su klačine koje su služile za proizvodnju vapna. Klačina se gradila u blizini naselja ili građevine za koju je namijenjena. S vanjske i unutarnje strane bila je obložena kamenom na način da je pola građevine u zemlji, a ostala polovica u obliku kupole iznad zemlje. S prednje strane nalazila su se vrata kroz koja se ložila vatra. Djelovanjem visoke temperature kamen s kupole bi se rastopio i kupola bi se urušila. Postupkom miješanja s vodom dobilo bi se gašeno vapno, koje se koristilo za gradnju kuća, zidova i ostalog. Kamen, pijesak i klak bili su jedini građevni materijali dostupni za gradnju.

Lučica

Lučica je posljednji sačuvani primjer baroknog ribarskog naselja na ovom području Dalmacije, a ribarstvo je oduvijek bio važan izvor hrane i prihoda za lokalno stanovništvo. U toj uskoj uvali Lastovci su od početka 17. st. gradili kamene ribarske kuće koje su im služile za sklanjanje od oluje, spremanje ribarskog alata, soljenje ribe i istezanje čamaca. Lučica je važna kulturno-povijesna cjelina iz razdoblja srednjeg vijeka, do nje se dolazi laganom šetnjom iz mjesta Lastova u trajanju od 10 tak minuta kroz jedan od rijetkih primjera čiste zimzelene šume i makije crnike s mirtom.

Privatna kolekcija starih fotografija i predmeta „Stranj“

U samome mjestu Lastovu, 50 m nakon župne crkve nalazi se galerija “Stranj”. U podrumu kuće Frlan-Liž uređena je mala galerija sa kolekcijom uporabnih predmeta iz bogate lastovske prošlosti. Uređena sa mnogo ljubavi prema rodnom otoku vratit će vas u dašak prošlosti.